Na koji način je moguće unaprediti sardanju organizacija koje se bave omladinskim radom i institucija, šta je važno da imamo na umu kada o njoj govorimo i kako ta saradnja izgleda izgleda u praksi govori mr sc dr Čedomir Šagrić, specijalista socijalne medicine i supspecijalista zdravstvenog vaspitanja, načelnik Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje Niš.

Sa kojim organizacijama ste ostvarili saradnju i kada?

Polje delovanja Centra za promociju zdravlja je jako široko, ali okosnicu rada čine aktivnosti koje se planiraju, kreairaju i realizuju u partnerstvu sa mladima i njihovim formalnim i neformalnim udruženjima, kao i sa organizacijama i institucijama koje se bave pitanjima mladih. U proteklih 15 godina ta saradnja je bila ostvarena sa velikim brojem udruženjima i organizacijama mladih ali među najznačajnijima su bili sledeći: IFMSA, NIPSA, Proaktiv, JAZAS, Savez izviđača, Studentsko psihološko savetovalište, Studentski parlament Univerziteta u Nišu, Učenički parlament u Nišu, Kancelarije za mlade Grada Niša i svih pet opština Grada Niša, Supergrađanin, Otvoreni klub, Kapital magazin, Omladinski edukativni centar, Indigo i drugi. Sa većinom od njih Institut za javno zdravlje ima potpisane protokole o saradnji u oblasti promocije zdravlja.

Šta је vaša institucija dobilia kroz sarаdanju sa organizacijama?

Višegodišnja saradnja je dala dodatni kvalitet svim našim naporima da pomognemo ukupni razvoj mladih u Nišu kroz prizmu očuvanja i unapređenja zdravlja mladih sugrađana. Taj dodatni kvalitet se ogledao u sledećem: a) kompletnije i kompetetnije sagledavanje potreba mladih u oblasti zdravlja i ukupnog razvoja, b) uključivanje odličnih kreativnih rešenja ovih organizacija u kreiranje zdravstveno vaspitnih programa za mlade i v) veće poverenje mladih u naše programe, g) veća participacija volonetera i sledstveno tome bolji izlazni rezultati svih uloženih profesionalnih napora i drugih resursa.

Da li je saradanja nastavljena i ako jeste u kom obliku?

Sa određenim organizacijama saradnja je kontinuirana jer zajedničke aktivnosti usklađujemo zajedno prema Kalendaru zdravlja. Sa ostalim udruženjim, organizacijama i neformalnim grupama ta saradnja je pratila određene programe koji su bili vremenski ograničeni te se i završila ali postoje stalni kontakti i traženje novih mogućnosti za sardnju u onim poljima gde nam se prepliću teme i pristupi u radu. Stalno se pokreću i nova partnerstva i poslednje na tom polju je potpisivanje protokola o saradnji u prevenciji pušenja koji je potpisan između Instituta za javno zdravlje (Centar za promociju zdravlja) i kancelarija za mlade grada Niša.

Zbog čega je, po vašem mišljenju, važna saradnju institucija sa organizacijama koje se bave omladinskim radom?

Saradnja sa svim pomenutim organizacijama je presudna za održivi razvoj mladih i očuvanje i unapređenje njihovog zdravlja jer jedino aktivnim parterstvom sa mladima možemo da steknemo poverenje mladih da ponuđene programe koriste, a postignute rezultate dožive kao svoje tekovine i benefite. Uz to mladi u partnerstvu sa institucijama su neophodna karika za tumačenje i razumevanje kulturnih osobenosti mladih posebno u svetlu novih tendencija u javnom zdravlju gde se akcenat stavlja na kulturnu kompetentnost populacionih grupa, u ovom slučaju populacije mladih.

Šta mislite da je potrebno uraditi kako bi se saradnja između institucija i organizacija koje se bave omladinskim radom podilgla na viši nivo?

Unapređenje saradnje je uvek bazirano na poverenju i poštovanju potreba i interesa svih zainteresovanih strana i u tom smislu smatram da nijedan nacionalni dokument (propis, zakon…) ne bi trebalo da bude usvojen ukoliko u njegovu izradu nisu aktivno uključena formalna i neformalna udruženja mladih. Potpuna, a ne deklarativna participacija mladih u donošenju odluka stvara kod mladih črvst osećaj da društvo brine o njima i da ih stavlja u fokus svih svojih inicijativa.